Kategorija: Storybox mame

Što Danci znaju o odgoju, a mi ne?

“Sretna djeca odrastaju u sretne ljude koji odgajaju sretnu djecu i tako se krug nastavlja.”

Danski odgoj djece – Iben Dissing Sandahl & Jessica Joelle Alexander

Knjiga “Danski odgoj djece”, autorica Iben Dissing Sadahl i Jessice Joelle Alexander, poznata je većini roditelja širom svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Zbog nje se često zapitamo Što Danci znaju o odgoju, a mi ne?

Nas je ovaj bestseller osvojio svojim jednostavnim, ali dubokim pristupom odgoju djece. Bez obzira jeste li novi ili iskusni roditelj, “Danski odgoj djece” pruža vrijedne uvide i praktične savjete za stvaranje podržavajućeg okruženja za razvoj djeteta.

Što Danci znaju o odgoju, a mi ne?

Zasigurno se i Danci susreću sa sličnim izazovima današnjice, kao i svi roditelji diljem svijeta?! Možda samo imaju drugačije posložene prioritete? Dok sam čitala ovu knjigu (koja je moram priznati dugo čekala na mojim policama), iz poglavlja u poglavlje uočavala sam sličnosti sa odgojem kojeg sam ja imala kao dijete. Bilo ih je mnogo! Slobodna igra, vrijeme u prirodi (bez obzira na vremenske uvjete), vrijeme s obitelji, odgovornost, autonomija, učenje kroz vlastite greške…Sve to su me naučili moji roditelji, a nisu bili Danci! 

Prvo poglavlje knjige nas uvodi u koncept danskog odgoja djece, ističući ključne vrijednosti i principe koji čine temelj danskog pristupa. Kroz primjere iz svakodnevnog života, steći ćete uvid u kulturu odgoja koja se temelji na povjerenju, autonomiji i slobodi djeteta. Pročitajte dalje koji su ključni elementi danskog odgoja!

 

1. Igra kao ključni element razvoja

Igra je posebno važna u danskom pristupu odgoju. Slobodna igra potiče djetetovu kreativnost, socijalne vještine i samopouzdanje. Dodatno, istražuje se i važnost igre vani i povezanosti s prirodom u danskim obiteljima, te kako sve to pozitivno utječe na djetetov razvoj. Naravno, svi to znamo, ali nerijetko to i zaboravimo. Ova knjiga će vam pomoći da preispitate svoj odnos prema dječjoj igri i svoju obiteljsku rutinu. Koliko moje dijete provodi vremena u slobodnoj igri gdje ono samo postavlja pravila, istražuje, zaključuje? Koliko vremena provodi u prirodi? Da li možda ima previše aktivnosti koje ne ostavljaju dovoljno vremena za slobodnu igru? 

2. Autonomija i samopouzdanje

Autorice istražuju i važnost razvoja autonomije i samopouzdanja kod djece. Upoznaju nas sa strategijama koje podržavaju djetetovu neovisnost i sposobnost donošenja odluka, ističući važnost pružanja prostora za eksperimentiranje svakom djetetu. Danci djecu ne štede teških tema, čitaju im priče sa ne baš sretnim završecima, i puštaju djeci da uče kako se nositi i sa dobrim i lošim situacijama kroz život. Kako postaviti granice i pružiti strukturu u djetetovom životu dok se istovremeno potiče njihova autonomija? I to ćete doznati u ovoj knjizi! 

3. Empatija i međusobno poštovanje

Jedna od ključnih uloga u odgoju djece je empatija i međusobno poštovanje. Kroz primjere iz danskog obrazovnog sustava, istražiti ćete kako razvijati djetetovu empatiju, potičući prihvaćanje različitosti i suosjećanje s drugima, te kako uspostaviti pozitivne odnose unutar obitelji i poticati suradnju među djecom. Danci još u vrtiću uče kako konflikte rješavati na miran način, kroz razgovor i pronalazak win-win rješenja. U školama potiču grupne projekte u kojima surađuju djeca različite dobi (iz različitih razreda). Takvi projekti pružaju priliku djeci da uče kako raditi zajedno, surađivati, slušati i uvažavati mišljenja drugih.

 

Ovu knjigu preporučujemo svim roditeljima (i onima koji rade s djecom), koji žele svježi pogled na odgoj djece i podržavajuće okruženje u kojem će njihova djeca cvjetati. “Danski odgoj djece” zasigurno danski način odgoja ne proglašava najboljim, ali dajući nam uvid u danski odgoj roditeljima širom svijeta pomaže da preispitaju vlastite stavove, načine i pristup odgoju ma gdje živjeli. A možda i vi uočite sličnosti sa odgojem koji već primjenjujete doma, ili sa odgojem kojeg ste i sami imali kao djeca!

ŽELITE BESPLATNE AKTIVNOSTI ZA DJECU?

Prijavite se u klub malih čitača i svaki ćete tjedan dobiti besplatne aktivnosti i posebne kodove za popust ravno u Vaš inbox! 🙂


Zabavljaj_se_čitaj_i_uči

5 Knjiga koje svaki roditelj treba pročitati

“Odgovornost za odnos između djece i roditelja uvijek počiva na roditeljima.” – Jesper Juul

Prije nego što sam postala mama, nikada nisam previše razmišljala o tome kako se dijete razvija i što sve roditeljstvo podrazumijeva.  No, kada sam po prvi puta čula otkucaje srca mog starijeg sina, u meni se probudilo milijun pitanja (i strahova!) na koje nisam znala odgovore. Pronašla sam odgovore na većinu njih u knjigama za koje vjerujem da bi ih svaki roditelj trebao pročitati.

1. Čudesni tjedni - dr. Frans Plooij

Ovu sam knjigu čitala još u trudnoći, a bila mi je velika pomoć pogotovo kroz prvih 20 mjeseci s mojim prvim sinom.

Otkrila mi je zaista fascinantne stvari koje se događaju u razvoju beba u ovom periodu, a o kojima nikada ranije nisam razmišljala.

Umjesto da se pitam zašto je moja beba neraspoložena, razdražljiva i uplakana, naučila sam primjećivati znakove promjena kroz koje prolazi i bolje razumjeti skokove u razvoju, te reagirati i podržati svoje dijete u tim čarobnim tjednima.

Čvrsto vjerujem da su mi upravo zbog ove knjige prve godine oba djeteta bile mnogo lakše nego što bi to bile da ju nisam pročitala i da sam zaista istinski uživala u svakom momentu tih prvih mjeseci.

Vrlo korisna bila mi je i istoimena aplikacija (nažalost, dostupna samo na engleskom jeziku). Ova knjiga biti će od velike koristi svima koji planiraju bebu, ili su tek postali roditelji.

2. Pravila mozga za razvoj djeteta - John Medina

Mislim da je ovo bila prva knjiga o razvoju mozga djeteta (i razvoju mozga uopće) koju sam pročitala i otvorila mi je jedan posve novi svijet!

Na vrlo jednostavan način opisuje kako se razvija i kako funkcionira mozak djeteta i pomoći će svakom roditelju da bolje razumije svoje dijete i sve razvojne faze kroz koje djeca prolaze do 5. godine života.

Meni je zaista otvorila oči, pogotovo u dijelu u kojem govori o osobitoj štetnosti televizije i ekrana za djecu mlađu od 2 godine, te kako priroda i odgoj, svaki na svoj način utječu na razvoj djeteta. 

3. Razvoj dječjeg mozga - Siegel, Payne Bryson

Još jedna fenomenalna knjiga, koju su napisali neuropsihijatar i psihoterapeutkinja sa dugogodišnjim iskustvom u radu s djecom.

Sigurno ćete moći primjeniti pročitano u svakodnevnim situacijama.

Često je roditeljima nejasno zašto mala djeca eksplozivno pokazuju svoje emocije, te su iscrpljeni svakodnevnim tantrumima.

Ova knjiga pomoći će vam bolje razumjeti što se događa u mozgu djeteta, kako desna polutka mozga zadužena za emocije kod male djece dominira nad lijevom, te će vam dati alate da se bolje nosite sa ‘eksplozijama emocija’ i s više razumijevanja reagirate u svim izazovnim situacijama s kojima se kao roditelji svakodnevno susrećemo.

4. Grit - Snaga strasti i ustrajnosti - A. Duckworth

Živimo u vremenu kada većina roditelja žarko želi da njihova djeca budu vrlo uspješna u svemu što rade (ili u onome što su roditelji htjeli raditi a nisu mogli kao djeca), ali što je uopće uspjeh za svakog od nas i kako naučiti djecu da budu uporni do uspjeha?

Kroz brojne studije i primjere o kojima autorica govori, roditelji (ali i učitelji, odgojitelji i svi koji rade s djecom) naučiti će zašto neki ljudi uspjevaju, a neki ne, te kako kombinirati strast, svrhu, vježbu i nadu da biste ojačali upornost kod djece.

Već smo ranije pisali o ovoj knjizi, a ona će i vama pomoći da osnažite sebe što će zasigurno pomoći i vašoj djeci.

5. Unutarnji svijet roditeljstva - Siegel, Hartzell

Daniel Siegel napisao je nekoliko odličnih naslova koji su i kod nas prevedeni, ali ova knjiga je jedna od dvije koje su mene najviše oduševile.

Razlog tome je upravo što se kod nas malo govori o tome kako naše djetinjstvo oblikuje svakoga od nas kao roditelja.

Ova knjiga će vam pobliže objasniti zašto ste baš takvi roditelji kakvi jeste, i kako se razlozi za način na koji reagiramo u svakodnevnim (izazovnim) situacijama ne nalaze u ponašanju naše djece, već u nama samima.

Meni je pomogla bolje upoznati sebe, kako bih bila bolji roditelj svojoj djeci.

Prečesto razloge za naše reakcije i ponašanje prema djeci tražimo u ponašanju djeteta. 

Prečesto je to zato što nismo upoznali sami sebe, a isto tako i jer ne poznajemo biološke razvojne faze djece.

Prečesto i kao roditelji, ponavljamo obrasce naših roditelja i pristupamo odgoju svoje djece po tim zadanim obrascima.

Nitko se nije rodio sa znanjem kako biti dobar roditelj.

Smatram da dugujemo svojoj djeci iskoristiti sve alate koji su nam na raspolaganju da bolje upoznamo sebe, ali i razvojne faze kroz koje djeca prolaze i koje nama stvaraju izazov, kako bismo postali roditelji kakve naša djeca zaslužuju. 

ŽELITE BESPLATNE AKTIVNOSTI ZA DJECU?

Prijavite se u klub malih čitača i svaki ćete tjedan dobiti besplatne aktivnosti i posebne kodove za popust ravno u Vaš inbox! 🙂


Zabavljaj_se_čitaj_i_uči

INTERVJU: Zrinka Janković, Mamin ručak blog

Zašto si odlučila pokrenuti svoj blog?

Na ideju da pokrenem blog došla sam jedne siječanjske noći 2021. godine. Bila sam na porodiljnom s trećim djetetom i znala sam da ću tri godine biti kod kuće. Nisam htjela izgubiti sebe u pelenama, kašicama, školskim i vrtićkim obvezama….trebao mi je ispušni ventil, mjesto gdje se mogu izraziti i tako sam počela pisati blog.

Brzo sam pomislila „Pa gdje ćeš ti Zrinka s još jednim food blogom“, ali onda sam razmislila i rekla sama sebi – nijedan se ne obraća mamama, nijedan nema jednostavna jela s lako dostupnim namirnicama i tako je nastao Mamin ručak.

Želja mi je blogom prikazati majčinstvo u kuhinji bez filtera, photoshopa i uljepšavanja.

Po čemu je tvoj blog/tvoja web stranica drugačija od drugih blogova za mame i onih o kuhanju?

Mamin ručak je drugačiji blog jer se obraća mamama. Razumijem izazove i svakodnevnicu svake mame, jer isto prolazim i ja sa svoja tri dječaka. Jednostavno mi je pisati i stvarati za mame, jer se mogu s njima poistovjetiti.

Kako kreiram recepte zapitam se da li bi taj recept mogla napraviti mama koja je na porodiljnom, mama koja juri s posla ili na posao, mama koja radi full time posao od kuće, mama koja ne želi nabavljati namirnice za ručak s „Tajlanda“, mama koja želi da joj djeca pojedu kuhani obrok. Samo recepti koji prođu ovo malo „ispitivanje“ zaslužuju svoje mjesto na blogu.

Kuham jednostavno s lako dostupnim namirnicama i mislim da to svima olakšava svakodnevnicu. Cilj mi je da recept koji objavim mama zbilja može kod kuče skuhati svojoj djeci, a ne samo diviti se mojoj kreaciji na tanjuru ili fotografiji. Dekoraciji ne pridajem previše pažnje. Jela slikam na danjem svijetlu, bez reflektora, na običnom bijelom tanjuru.

Možeš li opisati kako izgleda jedan tvoj običan radni dan a kako izgleda jedan vikend?

Mnogo puta mi se dogodilo da ljudi misle da sam doma, kuham i samo objavljujem fotografije. Na takve izjave najčešće klimnem glavom ili odgovorim osmjehom, jer nema smisla ulaziti u detalje.

Kada si mama i radiš od doma to nikada nije „u komadu“, uvijek te nešto prekine. Bilo da je to zadaća, kuhanje, spremanje za školu, bilo da glumiš suca između djece ili ih voziš u školu i na trening.

Od toga ne možemo pobjeći i zato sam odlučila pronaći ritam koji mi najbolje paše.

Radne zadatke dijelim da one koje mogu obaviti s djecom i na one koje ne mogu. Kada su djeca u vrtiću i školi ili kada spavaju, najčešće pišem članke i objave, smišljam nove proizvode, radim strategiju i planove, kontaktiram potencijalne suradnike, dogovaram ZOOM pozive, a kada sam s djecom: kuham, fotkam, pakiram Bilježnice za slanje i slične stvari koje mogu raditi uz buku, galamu i 192 puta „Mamaaaaaaaaaaaa“ u minuti.

Ono što mi jako pomaže je što plan za naredni dan napravim večer prije. To mi olakšava jutro i početak novog radnog dana.

Vikendom volimo otići u prirodu, na izlet ili družiti se s prijateljima. Vikend je vrijeme za obitelj.

Kako planiraš svoj tjedan?

Imam planer bez kojeg ne idem ni u WC. 😊 Kada imaš troje djece i posao koji razvijaš sam, doslovno od nule, planiranje je sve. Nisam spontana osoba, ali često nisam ni pod stresom jer imam plan.

Zapišem privatne i poslovne obveze kroz tjedan i vodim se njima. Ako nešto nije u planeru, sigurno ću na to zaboraviti. Isto vam je i s mojom shopping listom. Nema teorije da se sjetim kupiti tjesteninu u trgovini, ako ona nije na popisu.

Koje su dnevne rutine tvoje obitelj sa dječacima od 4,8 i 10 godina u Karlovcu?

Karlovac je predivan grad za obiteljski život. Ja sam iz Splita došla u Zagreb studirati i onda se udala i preselila u Karlovac. Divan grad za odgajati djecu. Sviđa mi se što ima sve i što je sve blizu.  Nema trošenja vremena ni živaca na gužvu i traženje parkinga. Nema pretjerane gužve u trgovinama, banci ili pošti.

Miran grad, prepun zelenila. Ljudi nemaju percepciju kakav je to grad zapravo, jer ga doživljavaju kao cestu koja vodi prema moru i na tom putu vide samo dimnjak toplane, stari autobusni i željeznički kolodvor, par semafora i mostova. No, ljepota Karlovca se krije kada se odmaknete od te ceste.

Obožavamo šetnje uz Koranu. Dečki vole vožnju biciklima gradom.   

mamin_Rucak_recept_piletina

Prema povratnoj informaciji tvojih pratitelja, koji su najčešći problemi i pitanja s kuhanjem?

Obožavam razgovarati sa svojim pratiteljima i osluškivati njihove izazove. Shvatila sam da mamama nije problem kuhati, veći je problem što skuhati. Dakle, nedostatak ideja i inspiracija.

Danas nam se na internetu nudi sve i svašta i teško je od svega ponuđenog izabrati nešto kvalitetno.

Svaki tjedan na društvenim mrežama dajem ideje što za ručak, a svaku subotu šaljem newsletter s prijedlogom jelovnika za naredni radni tjedan. To mame jako cijene. Mnogo njih mi se javlja da jedva čekaju subotu u 8:00 kada će im na mail stići novi jelovnik.

Drugi veliki izazov je organizacija vremena u kuhinji s ostalim obvezama. Kuhanje je tek mala crtica na našoj dnevnoj „to go“ listi i ako nismo organizirani, nastane kaos i frustracija.

Ono što je jako bitno je da vikendom složite tjedni jelovnik za naredni tjedan i obavite kupovinu potrebnih namirnica. Ako se u srijedu ujutro počnete razmišljati što ćete taj dan kuhati, a hladnjak i smočnica su vam prazni, dan odmah ide u drugom smjeru. Organizacija je pola kuhanja. 

Na svojoj stranici imaš kolumnu Mamin Vrt, koliko vremena ti treba za održavanje vrta i na koji način u njegovo održavanje uključuješ djecu?

Vrt oduzima dosta vremena, ali kada znate koji mu je krajnji cilj, a to je da znate što vam djeca jedu, vrijedno je svake sekunde i minute. Vrtlarstvom sam se počela baviti prije 3 godine. Malo po malo, s ne puno znanja. Cijeli život „iz daleka“ gledam svoje roditelje kako rade u vrtu i nekako sam se osjećala „dužnom“ svojoj djeci ponuditi domaće voće i povrće na kojem sam i sama odrasla.

Želim istaknuti da uvijek budemo svjesni moći koju imamo kao roditelji i činjenicu da smo mi najveći uzori svojoj djeci. Možda to sada ne vidimo, ali kad tad se sve kockice poslože.

Otkada radimo u vrtu, vrt je postao naše malo igralište. Djeca su krenula tako da su grabljicama i lopaticama kopala po zemlji, bagerima nosili zemlju, u kantice skupljali travu za kompost.

Na početku je njihova koncentracija trajala doslovno pet minuta.

Nikada ih nismo silili da moraju, nego da probaju, da budu s nama, da se zajedno družimo na svježem zraku.

Znali su trčati po tek posijanoj mrkvi ili cikli. Čupati tek posađenu papriku ili brati zelenu rajčicu.

Danas, je mnogo lakše, jer nismo odustali, a i oni su odrasli. Danas nam pomažu saditi, vaditi luk i krumpire, zalijevati, voziti tačke, razvrstavati kompost, a najdraže aktivnost im je košnja trave.

duje_i_luka_kopaju_krumpire

Nedavno si uspješno lansirala Bilježnicu za recepte, kako si došla na ideju i što ona sve sadrži? 

Jednim dijelom za to su zaslužni moji pratitelji, a jednim dijelom moja želja za idealnom Bilježnicom za recepte. Dugo me pratitelji pitaju „Kada će kuharica?“. Ja zbilja mislim da još nisam spremna za taj korak, iako na blogu imam 300 + recepta, pa sam im ponudila Bilježnicu za recepte da kreiraju kuharicu po svojoj mjeri.

Mnogo puta kupimo kuharicu pa skuhamo tri recepta iz nje, u Bilježnicu možete zapisati svoje omiljene recepte i kuhati po njima non-stop.

Osim stranica za upisivanje recepata, tu su i stranice za lijepljenje recepata. Rukom pisan recept od mame, bake, Ane s posla ili Marije s trećeg kata, gubi vrijednost prepisivanjem, stoga takve recepte u ovu bilježnicu možete samo zalijepiti.

Bilježnica sadrži i 26 jednostavnih recepata Maminog ručka s lako dostupnim namirnicama i 15 osnovnih tips and tricksova – kako napraviti kremasti rižoto, kako skuhati tjesteninu, napraviti kruh i varivo i slično.

Sadrži i 14 unaprijed složenih tjednih jelovnika koji su QR kodom povezani s blogom. Mnogo je teže smisliti što ćemo skuhati, nego skuhati i zato sam htjela da barem 14 tjedana u godini korisnici Bilježnice imaju ideju što kuhati.    

Ova Bilježnica je sadržajem i dizajnom rađena tako da sve korisnike motivira na kuhanje, ali ujedno i olakša planiranje obroka.

 

Među čitateljima tvog bloga i pratiteljima tvojih stranica na društvenim mrežama, koliko je tata?

Ima i tata i baka i znaju mi uputiti kritiku zašto se samo obraćam mamama kada i druga publika prati Mamin ručak. Hvala ima na tome i drago mi je da su tu. No, mame su za mene kraljice, mame su moja inspiracija i jednostavno se rijetko obraćam tatama.

Ideja mi je uvesti rubriku „Tatin ručak“ i motivirati tate da kuhaju svojoj djeci i ženama. No, u mojoj okolini jako malo tata kuha. Počevši od mog muža i zbilja trenutno nemam inspiraciju za Tatin ručak, ali vjerujem da će se to s vremenom promijeniti.

Kako ti vidiš u svojoj okolini koliko su tate aktivno uključeni u odgoj djece a koliko u kuhanje?

Mislim da to ovisi o temperamentu i karakteru, ali i o tome u kakvom su odnosu muž i žena. U mom slučaju i ja i muž smo aktivno uključeni u odgoj djece.

No, u svojoj okolini imam većinom primjere gdje je sve na ženi, tj mami. Bila sam i u toj situaciji. Muž je često putovao, a ja sam došla u grad u koji nikog ne znam i u dvije godine rodila dvoje djece.

Naravno da voliš svoju djecu najviše na svijetu, ali to je kada nemaš pola sata vremena u danu samo za sebe, to je teško i frustrirajuće.

Majčinstvo nam mnogo daje, ali mnogo i oduzima, prvenstveno nas same. Veliki je pritisak danas na mamama. Prikazuje se slika idealne i savršene mame. No, stvarnost je itekako drugačija.

Upravo Maminom ručkom želim prikazati tu stvarnu, realnu i nesavršenu sliku majčinstva.

Ne mora nam ručak uvijek biti dovoljno slan, niti meso sočno, ne mora nam kuhinja biti visokog sjaja, niti tanjuri po zadnjoj modi, bitno je da kuhamo svojoj djeci.

Mamin ručak je najbolji ručak koji možemo ponuditi svojoj djeci.

Koliko vremena tvoja djeca provedu pred ekranima i kako tvoj muž i ti dogovarate korištenje tehnologije sa djecom?

Ovo je zbilja izazov današnjice. Naša djeca su djeca digitalnog doma i ne možemo im oduzeti ekrane, ali se možemo potruditi da sate ne provode pred njima ili da ih kvalitetnije koriste.

To zahtjeva angažman roditelja. Često idemo linijom manjeg otpora i kupujemo mir mobitelom, televizijom ili PlayStation. Ja to zovem skupi mir, jer nakon višesatnog gledanja u ekran djeca su nerijetko ljuta i agresivna.

Ekrani su povezani i s pretilošču o kojoj se jako malo priča. Naša djeca se premalo kreću, premalo provode vremena u prirodi, s prijateljima u parku. Ekrani su zaludjeli cijeli svijet.

Moja dva starija sina imaju mobitel. Znaju zalutati Internetom, ali većinom mobitel im služi da pronađu nešto o životinji koja ih zanima, da precrtavaju fotografije na papir, vole gledati videe „How to…“ pa od origamia naprave brod ili ako zapnu oko zadaće pitaju Googlea.

Tjelesna aktivnost, sudjelovanje u kućanskim poslovima i boravak u prirodi za mene su super način kako da djeci smanjimo vrijeme provedeno pred ekranima.

Duje_i_karlo_pripremaju_rucak

Tko najviše čita u tvojoj obitelj? Kakve su čitalačke navike u Vašoj obitelji?

Kod nas je za čitanje zaslužan tata, a za kuhanje mama. Zbilja  djeca više vole kada im tata čita. Kada su djeca bila manja, uvijek sam im kupovala igračke, ali s vremenom sam shvatila da je slikovnica najbolji poklon koji možeš kupiti djetetu.

S čitanjem djeci smo počeli kada su imali cca 10 mjeseci i interes im traje i do dan danas. Najčešće čitamo pred spavanje i mislim da je ovo super taktika za uspavljivanje djeteta i prilika za zajedničko druženje.

U autu uvijek imamo par slikovnica i kada idemo na duži put, često ga kratimo upravo čitanjem.

Zašto je čitanje s djecom tebi važno?

Jednom mi je teta u vrtiću rekla: „Vidi se da čitate djetetu.“ Bila sam jako sretna. Čitanje je jako bitno zbog razvoja vokabulara i kontrole emocija. Kada se dijete zna izraziti, zna i reći što ga muči i ljutnju izražava riječima, a ne bacanjem po podu ili bacanjem igračaka.

Mislim da od knjiga i slikovnica dijete može zbilja dosta naučiti, maštati i sanjati.  Edukativne slikovnice su također super ako kod kuće imate malog izbirljivca koji ne želi jesti mrkvu, brokulu, blitvu.

Što te potaklo na suradnju sa Storyboxom?

Naišla sam na StoryBox na Instagramu i odmah me zainteresiralo što i tko stoji iza tog profila. Bacila sam oko na web, pročitala priču o Armini i Katarini i nekako osjetila da možemo nešto zajedno napraviti.

Od kada sam i sama poduzetnica, počela sam jako cijeniti žene koje se svojim radom bore za boljitak društva i koji žele pozitivno promijeniti svakodnevnicu svakoga od nas.

I Mamin ručak i StoryBox žele preko roditelja utjecati na djecu, stvoriti im kvalitetne i zdrave navike koje će ih pratiti cijeli život. Prehrana i čitanje su definitivno nešto što je vrijedno i za što se isplati potruditi.

ŽELITE BESPLATNE AKTIVNOSTI ZA DJECU?

Prijavite se u klub malih čitača i svaki ćete tjedan dobiti besplatne aktivnosti i posebne kodove za popust ravno u Vaš inbox! 🙂


Zabavljaj_se_čitaj_i_uči

8 razloga zašto čitati djeci predškolske dobi

Pomozite djetetu da proširi svoj vokabular. Povežite se sa svojim djetetom. Stvarajte uspomene. Sve to i još mnogo toga kroz zajedničko čitanje!

Zašto čitati bebama i djeci?

Čak iako sami možda niste pročitali knjigu još od studentskih dana, kao roditelj važno je iskoristiti sve dobrobiti koje čitanje donosi djeci. Za čitanje djeci potrebno je svakodnevno odvojiti malo vremena, a dugoročno je jedna od najvećih insvesticija koje ćete napraviti u životu za svoje dijete. Kako biste dobili što veći povrat na uloženo, najbolje je započeti ODMAH! 

S obzirom da prođe dosta vremena od rođenja do onda kada dijete samo može čitati, najvažniji alat za širenje vokabulara i razvoja mozga kod beba jesu njihove uši. Zato započnite s čitanjem što prije! Vrlo brzo ćete početi primjećivati vrijednosti koje čitanje donosi. 

Svojoj djeci sam počela čitati od rođenja. Još kao bebe znali su me razveseliti osmijehom slušajući moj glas dok čitam. Zatim su uslijedile prve riječi, a onda i pokušaji da sami listaju stranice. Ubrzo se njihov fond riječi širio i ljudi se me znali pitati ‘kako on tako dobro govori? koliko ima (godina)?’. Bez obzira što mala beba ne može odmah razumjeti značenje svih riječi, može uživati u melodiji, ritmu i rimama koje mu se čitaju, u pažnji koja mu se poklanja, roditeljskoj nježnosti i zagrljaju i vremenu koje se s njim provodi. Nastavite čitati i saznajte na koje još načine čitanje djeci može biti korisno!

1. Čitanje je zabavno

Iako se u našem društvu čitanje često doživljava kao nešto što moramo napraviti uglavnom zbog škole, čitanje je uistinu zabavno. Kroz knjige otvaramo vrata u jedan sasvim novi svijet.  Momenti koje provedemo uz knjigu mogu biti zaista čarobni. Ovisno o tome koju knjigu odaberete i načinu na koji čitate, kod djece možete izazvati radost i smijeh. Mojoj djeci je uvijek smiješno kada pokušavam zvučati kao ljutiti slon iz knjige ‘Ljeto’ – autora Cao Wenxuan ili poput likova iz knjige Mala čudovišta – David Williamsa.

2. Pomaže nam povezati se sa djecom

Roditeljstvo je izazovno, nema govora! Ali ti momenti kada svatko od nas odabere svoju knjigu, udobno se smjestimo i istražujemo zajedno donesu jednu sasvim novu dimenziju u naš dan, ma koliko on kaotičan bio. Nema boljeg načina za umiriti se prije spavanje nego uz dobru knjigu. Moji dječaci su uglavnom zaigrani kada dođe vrijeme za spavanje i teško im se umiriti, ali kada im predložim da odaberu knjige s uzbuđenjem potrče do police. Svaki sljedeći dan primjetim da mnogo bolje surađuju i s nama roditeljima, ali i jedan s drugim. 

3. Razvoj vokabulara i predčitalačkih sposobnosti

Mnoga su istraživanja dokazala da svakodnevnim čitanjem naglas djeci predškolske dobi, roditelji (i članovi obitelji) izravno utječu na razvoj, ne samo vokabulara, nego i predčitalačkih sposobnosti. A one će im biti neophodne za lakše usvajanje vještina čitanja i učenja kada krenu u školu. Djeca kojoj se svakodnevno čita imaju 5 puta više riječi u svom vokabularu nego djeca kojoj se čita 1 ili 2 puta tjedno. 

4. Prilika za razgovor o osjetljivim temama

Čitanjem knjiga koje direktno ili indirektno govore o osjetljivim temama poput različitosti, stvaramo priliku da započnemo razgovor o takvim temama s djecom još od rane dobi. Kada sam donijela hrpu novih knjiga za rotaciju na našim policama, moj mlađi sin (3) je s te hrpe odabrao knjigu Ja sam Lovro – autora Barbara Tschirren, Pascale Hächler, Martine Mambourg i zajedno smo otkrili kako svijet doživljava jedan autistični dječak. Često čitamo knjige koje uključuju različite osjetljive teme, i razgovaramo o njima. Razgovori o ovakvim temama pomažu djeci razumjeti bolje svoju okolinu, te ih uče empatiji i prihvaćanju različitosti od malena.

5. Predah od užurbanog dana

Biti roditelj je izazovan posao! Uvijek nekamo jurimo i žurimo, i imamo milijun stvari za napraviti! Iako mi se nekada čini da sam iscrpljena i da nemam snage za apsolutno ništa, čitanje s djecom mi pruža promjenu tempa i odmor od užurbanog dana. Ako imamo baš težak dan biramo knjige poput naših favorita ‘Tia i cvjetići’, koju je napisala jedna od naših omiljenih autorica Wendy Meddour ili ‘Smaragdna šuma želja’ fenomenalne Petre Šuštar. 

6. Prilika za učenje i bolje razumijevanje

Što više čitate s djecom naglas, primjetiti ćete kako sve više vaša djeca usvajaju nova znanja i kako sve logičnije promišljaju o svijetu oko sebe. Na nama roditeljima je da čitamo, a s vremenom će dobrobiti uloženog truda i vremena biti jasno vidljivi našem roditeljskom oku.

7. Razvoj socijalnih vještina

Uz sveprisutnost tehnologije, sve češće su prisutni poremećaji razumijevanja kod djece predškolske dobi. Čitanje naglas im može pomoći. Kako djeca kroz svakodnevno čitanje naglas razvijaju vokabular i razumijevanje, tako će im biti lakše izraziti svoje emocije, svoja mišljenja i stavove. Takva djeca su otvorenija, lakše sklapaju prijateljstva i imaju veće mogućnosti razviti kvalitetne socijalne vještine. 

8. Kognitivni razvoj

Dječji mozak prolazi kroz najbrži razvoj u prvim godinama života, posebno od rođenja do treće godine. Ništa ne može zamijeniti knjigu i čitanje kao jednu od osnova za kognitivni razvoj. Čitanje je izuzetno kompleksna aktivnost koja na više načina u isto vrijeme stimulira rad mozga i pomaže razvoj pamćenja, kritičkog razmišljanja i koncentracije. Mlađa djeca se teško fokusiraju, i možda će im isprva biti teško koncentrirano slušati priču. Ali što više budete čitali, to ćete više primjećivati kako se koncentracija poboljšava. 

Svatko od nas, kao roditelj, ima ključnu ulogu u motivaciji svoje djece za čitanje, kako djece predškolske tako i školske dobi. Djeca rade što vide da mi radimo, a ne samo ono što im kažemo da trebaju raditi. Koliko nas vremena vide pred mobitelom? Koliko vremena nas vide da čitamo svoju knjigu?

Naša djeca će lakše svladati i zavoljeti čitanje ukoliko i mi uživamo u zajedničkom čitanju. Ako čitanje predstavimo djeci ne kao obavezu, već kao oblik razbibrige, zabave i opuštanja. Sve dobrobiti koje će proizići iz ovako provedenog vremena zajedno će biti sve vidljivije i dijete će ih nositi sa sobom kroz cijeli život.

ŽELITE BESPLATNE AKTIVNOSTI ZA DJECU?

Prijavite se u klub malih čitača i svaki ćete tjedan dobiti besplatne aktivnosti i posebne kodove za popust ravno u Vaš inbox! 🙂


Zabavljaj_se_čitaj_i_uči

Katarina Štimac Tomić – marketing mama

Zašto si se odlučila za poduzetništvo i zašto baš dječje knjige i aktivnosti?

Odlučila sam se za poduzentištvo zbog slobode organizacije vlastitog vremena i zbog bolje kvalitete života tj. boljeg balansa privatnog i poslovnog života.

Radeći u korporacijama u više zemalja u dvadesetima i ranim tridesetima sam stekla golemo iskustvo i divne kontakte, naučila o procesima i izgradnji procesa za uspješno poslovanje i prodaju,  te izgradnji brenda.

Sada to iskustvo primjenjujem u svojoj konzultanstskoj praksi gdje sam pronašla niche tržište i nudim usluge izrade strategije prodaje i marketinga, izrade web stranice i web trgovine, te edukacije malih i srednjih poduzetnika o tome kako da izgrade uspješan brend, mjere svoje rezultate i organiziraju poslovanje.

Kako ste došle na ideju Storyboxa i zašto ste ušle u biznis zajedno?

Kao i svaka mama tokom prve trudnoće i tokom prve dvije godine života moje prve kćeri sam krenula čitati dječje knjige i primjetila da je teško pronaći kvalitetne knjige i poticajne aktivnosti za djecu.

Jednog sučanog ljetnog jutra kada smo nakon duge ranojutarnje fitness šetnje Uvalom Lapad sjele na kavu, počele smo pričati o tome kako zabavljamo djecu tokom dana kada je sunce prejako za izaći van.

Pričale smo kako je teško uz užurbanu svakodnevnicu pronaći kvalitetne slikovnice i kako bi bilo lijepo da dolaze u paketu sa zabavnim razvojnim aktivnostima i nekom sitnicom za djecu – tako smo došle na ideju Storyboxa.

Što čitaš i što ti znači čitanje?

Moje su se čitalačke navike poprilično promijenile otkada sam istovremeno postala poduzetnica i mama.

Čitanje mi pomaže da počistim glavu od svakodnevnih to-do lista, dio je moje self-care rutine.

Čitam ponešto o razvojnoj psihologiji i svjesnom roditeljstvu autora kao što je Rene Brown, zatim poeziju Rupi Kaur i Karen McMillan, naravno poslovne knjige kao što su knjige Simon Sineka i Peter Thiela te klasike kao Sapiens, Y.N.Hararija.

I dalje svaki dan čitam, no nešto manje nego prije. 

Koliko često i od koje dobi čitaš svojim djevojčicama?

Svojim curicama čitam od rođenja svaki dan, imamo naše svakodnevne rituale koji uključuju knjige.

Najviše čitamo prije spavanja ali me jako veseli što ih vidim kada se igraju da uzmu slikovnice, vrste stranice i jedna drugoj prepričavaju knjige. U autu na putu u školu često ponesu slikovnice i starija kćer čita ili prepričava slikovnicu mlađoj.

Kako biraš knjige?

Knjige biram po tematici i ilustracijama. Čitamo vrlo različite autore iz cijelog svijeta. Važno mi je da knjige koje čitamo promoviraju naše roditeljske i ljudske vrijednosti.

Knjige vidim kao prozor u svijet, one su mnogo bolje osmišljene i dublje analizirane nego što su objave na društvenim mrežama ili youtube crtići i lakše izazivaju emociju kod djece.

Koja je tvoja dnevna rutina radnim danom i vikendom?

Naša obiteljska rutina je dosta fiksna i svjesno je se držimo jer su djevojčice još male  i takav način organizacije vremena im daje mir jer znaju što dolazi sljedeće u bilo koje doba dana. To smanjuje nervozu za sve članove obitelji.

Ujutro uvijek skupa doručkujemo, sve za školu pripremimo noć prije. Vozimo djecu u školu i idemo raditi. Kada ih poslije 16 sati dovedemo iz škole i sa aktivnosti, uvijek skupa večeramo. Tokom pripreme večere  muž okupa djecu, svugdje u stanu osim u kuhinji prigušimo svjetla i upalimo jazz i svijeće.

Nakon večere čitamo skupa slikovnice, nekada samo jednu nekada tri. Svaka odabere po barem jednu, poslije toga idu spavati.

Sve vrste ekrana izbjegavamo tokom radnom tjedna u potpunosti jer ih koriste u školi dovoljno da znaju osnove.

Samo vikendom pogotovo ako je ružno vrijeme dopustimo 45-60 minuta crtića ali na televiziji, ne na manjim ekranima.

 

Koje su omiljene aktivnosti tvojih djevojčica?

Moja starija kćer od šest godina svakodnevno jaše ponija poslije škole. Jako voli DIY projekte, izrađivati vlastite posudice za bojice, hotel za kukce na terasi i imamo cijeli jedan malo ormar pun recikliranog materijala za takve aktivnosti.

Mlađa kćer od tri godine u sklopu škole ide na balet i školu sporta, svaki po 45 minuta tjedno. Ona voli voziti skuter i igrati se na terasi, u zadnje vrijeme jako voli igrati memory igre.

Obje imaju plivanje u sklopu škole tokom nastave. 

Koje su tvoje self-care rutine?

Budući da sam bivša radoholičarka i sportašica, na teži način sam naučila koliko je bitno prvo brinuti o sebi, tek kada sam završila u bolnici zbog iscpljenosti. Na tome aktivno svakodnevno radim. Mantra mi je ona avionska: prvo stavi masku sa kisikom sebi a onda drugima, jer ako ostaneš bez kisika i unesvjestiš se ne možeš pomoći ni djeci niti drugima.

Nažalost, u našoj kulturi se jako hvali žrtva majke, u svakom smislu, slabija je participacija očeva i mnoge su žene izuzetno iscrpljene, zbog toga pate i djeca. 

Kako vidiš ulogu očeva kod svjesnog odgoja djece?

Uloga očeva i majki je jako važna i utječe kasnije i na izbor partnera i doživljaj muškaraca i žena kroz život. 

Osobno mi je kod odluke da li želim djecu sa odabranim partnerom bilo jako važno kako vidi sebe u ulozi oca, koliko je spreman raditi na nekim možda preuzetim tradicionalnim obrascima od roditelja gdje su majke bile aktivni a očevi često pasivni roditelj.

Uvijek sam željela i moram reći da sam i pronašla partnera koji će preuzeti odgovornost za svoj dio roditeljstva, svoj dio brige za kućanstvo i kontinuirano raditi na sebi.

Kako se ti i muž dogovarate oko odgoja i kako se postaviti u kojoj fazi?

Pokušavamo uvijek otvoreno i iskreno pričati. Riješavati nesuglasice mirno i onda kada se dogode. Ne govoriti iz ega nego samokritično. Pokušati sagledati poziciju drugoga.

To zahtjeva svakodnevni rad, nije lako, ne uspijemo uvijek. Ono što je važno jest da pred djecom pogotovo pokazujemo da se volimo, razmjenjujemo nježnosti i civilizirano razgovaramo. Uvijek i isključivo s poštovanjem. Djeca sve čuju i vide i kod ovoga nema kompromisa.

Pokušavamo pronaći svjesno vremena jedno za drugo, dio naše svakodnevne rutine jest popričati o tome što su cure rekle da je bilo u školi, o raspodjeli obaveza oko kuće i djevojčica itd. Pokušavamo izaći sami barem jednom u dva tjedna.

Koja ti je omiljena knjiga za djecu a koja za odrasle?

Moja omiljena knjiga je svakako 7 Navika uspješnih ljudi, Steven Coveya, zatim Tko je maknuo moj sir Spencer Johnsona i izvrsna je za pročitati kada imate neki problem ili ste na životnoj prekretnici, jako je kratka i pročita se za sat vremena.

Posebno su mi u prvoj godini mojih curica bili dragi stihovi zbirke Mother Truths koju je napisala Karen McMillan.

Ima ih još mnogo!

Od dječjih knjiga baš volim knjige Julie Donalson u smislu zaigranih likova i lako pamtljiih priča, dobrog marketinga. A od posebnijih knjiga volim The Dot i Blueberry Girl.

ŽELITE BESPLATNE AKTIVNOSTI ZA DJECU?

Prijavite se u klub malih čitača i svaki ćete tjedan dobiti besplatne aktivnosti i posebne kodove za popust ravno u Vaš inbox! 🙂


Zabavljaj_se_čitaj_i_uči

Armina Bavčić – Storybox vlasnica

Zašto si se odlučila za poduzetništvo i zašto baš dječje knjige i aktivnosti?

Oduvijek sam planirala da ću biti poduzetnica. Htjela sam se, kroz svoje profesionalno iskustvo, prije dobro pripremiti za tu ulogu.

Bavila sam se financijama i računovodstvom, zatim radila u turizmu, i provela dosta vremena ‘tražeći sebe’ i polje koje bi odgovaralo ne samo mojim profesionalnim kompetencijama, već i mojoj osobnosti.

Nakon što sam postala mama dvojice dječaka koji prebrzo rastu, shvatila sam koliko brzo vrijeme leti i naučila važnu lekciju ‘pravo vrijeme je sad’.

Naučila sam i koliko je važan period njihovog razvoja od rođenja do polaska u školu, koliko je nužno da odvojimo vrijeme koje provodimo sa svojom djecom u ovom periodu i učimo ih vrijednostima koje će im pomoći da u budućnosti mijenjaju svijet na bolje.

Znam koliko je to teško u ovom užurbanom načinu života koji većina nas živi.

Istinski uživam u čitanju sa svojim dječacima, i osmišljavanju raznih aktivnosti i eksperimenata.

Jako sam sretna što i oni uživaju u čitanju, i što uvijek traže još jednu, pa još jednu (pa još jednu!) priču i što me vrijeme provedeno s njima na takav način vraća u dane mog djetinjstva.

Sve to nekako kao do me vodilo upravo do  trenutka kada sam rekla ‘sada je vrijeme’ za poduzetništvo i za Storybox.

Kako ste došle na ideju Storyboxa i zašto ste ušle u biznis zajedno?

Katarina i ja smo jedna drugoj velika podrška i inspiracija, još od vremena kada smo zajedno studirale u SADu.

Zajedno smo rasle, nekad u različitim smjerovima (i zemljama), ali dijelimo jako slične vrijednosti kojima se trudimo učiti i svoju djecu.

Obje smo željele nekako pomoći i drugim roditeljima da usprkos užurbanom načinu života, odvoje vrijeme za svoju djecu kada dođe naša kutija, koje će provesti u dječjem svijetu mašte i kreativnosti, a pritom učiti djecu vrijednostima koje će im pomoći da mijenjaju svijet na bolje.

Što čitaš i što ti znači čitanje?

Otkako sam postala mama, najviše čitam knjige za djecu i knjiga o djeci i razvoju djeteta.

Jako me interesira psihologija, pa često čitam i knjige na tu temu. Volim čitati i poeziju, a čitanje za mene znači odmak u neki drugi svijet, opuštanje i naravno, učenje i osobni razvoj.

Koliko često i od koje dobi čitaš svojim dječacima?

Obojici čitam od rođenja, a čitamo svaku večer prije spavanja i kada oni sami zatraže da čitamo.

Kako biraš knjige?

Jako mi je bitna tematika kada biram knjige za svoje dječake, ali i kvalitetne ilustracije, te pazim da je dovoljno razumljiv način pisanja za njihov uzrast.

Često i njih povedem da sami izaberu knjigu koju ćemo kupiti ili posuditi u knjižnici.

Koja je tvoja dnevna rutina radnim danom i vikendom?

Tijekom tjedna se trudim ‘uloviti’ vrijeme za sebe, i ne mogu reći da imam rutinu.

Radim na tome,  jer svi bolje funkcioniramo kada imamo rutine i suprug i ja, a pogotovo djeca.

Vikendi su rezervirani za obitelj, bilo da smo vani ili doma. Obzirom da je moj suprug često poslovno na putu, naše rutine se mijenjaju ovisno o tome da li je on doma ili ne.

Svakako kada je doma, ja imam više vremena za sebe.

Koje su omiljene aktivnosti tvojih dječaka?

Moji dječaci su oboje jako aktivni, i primarno su im drage (a i važne), fizičke aktivnosti.

Stariji, petogodišnjak jako voli bojiti, crtati i oduševljava ga kada izrađujemo predmete od papira. Često zajedno i slikamo.

Mlađemu se omiljene aktivnosti dosta često mijenjaju, jer je još u fazi istraživanja.

U zadnje vrijeme najviše voli slagati visoke tornjeve i plesati.

Koje su tvoje self-care rutine?

Self-care rutine baš i nemam,  to je nešto na čemu radim.

Ali svakoga dana, odvojim barem 30 minuta za sebe u koje god doba dana to bilo, kada meditiram i jednostavno ne radim apsolutno ništa i izoliram se od vanjskog svijeta.

Kako vidiš ulogu očeva kod svjesnog odgoja djece?

Uloga očeva je jednako važna kao i uloga majki.

Ali što je još važnije jeste da se te dvije uloge moraju kao slagalica nadopunjavati, kako bi djeca dobila sve ono što trebaju i od očeva i od majki.

Kako se ti i muž dogovarate oko odgoja i kako se postaviti u kojoj fazi?

Moj muž bolje razumije našu djecu u nekim situacijama i fazama, u nekim ih bolje razumijem ja.

Ono što je meni pomoglo u mom osobnom razvoju kao roditelja, jeste promatrati njega kako postupa u nekim situacijama, koje su meni bile izazovne i učiti od njega.

Isto tako, i on uči od mene u situacijama koje su meni jednostavnije, a njemu predstavljaju izazov.

Jako puno i otvoreno razgovaramo, i trudimo se i mi rasti i razvijati za dobrobit naše djece.

Koja ti je omiljena knjiga za djecu a koja za odrasle?

Teško mi je reći samo jednu. Ima ih puno.

Za odrasle ‘Čuvar izgubljenih stvari’ od Ruth Hogan i ‘Zovem se Crvena’ – Orhan Pamuk.

A za djecu ‘Ocean do neba’ – Braće Finn, ‘Slonić po imenu ja’ – Giles Andreae, i ‘Riba duginih boja’ – Marcus Pfister. 

ŽELITE BESPLATNE AKTIVNOSTI ZA DJECU?

Prijavite se u klub malih čitača i svaki ćete tjedan dobiti besplatne aktivnosti i posebne kodove za popust ravno u Vaš inbox! 🙂


Zabavljaj_se_čitaj_i_uči
0
    0
    Vaša košarica
    Vaša košarica je praznaVrati se u shop