Mjesec: rujan 2023.

INTERVJU: Zrinka Janković, Mamin ručak blog

Zašto si odlučila pokrenuti svoj blog?

Na ideju da pokrenem blog došla sam jedne siječanjske noći 2021. godine. Bila sam na porodiljnom s trećim djetetom i znala sam da ću tri godine biti kod kuće. Nisam htjela izgubiti sebe u pelenama, kašicama, školskim i vrtićkim obvezama….trebao mi je ispušni ventil, mjesto gdje se mogu izraziti i tako sam počela pisati blog.

Brzo sam pomislila „Pa gdje ćeš ti Zrinka s još jednim food blogom“, ali onda sam razmislila i rekla sama sebi – nijedan se ne obraća mamama, nijedan nema jednostavna jela s lako dostupnim namirnicama i tako je nastao Mamin ručak.

Želja mi je blogom prikazati majčinstvo u kuhinji bez filtera, photoshopa i uljepšavanja.

Po čemu je tvoj blog/tvoja web stranica drugačija od drugih blogova za mame i onih o kuhanju?

Mamin ručak je drugačiji blog jer se obraća mamama. Razumijem izazove i svakodnevnicu svake mame, jer isto prolazim i ja sa svoja tri dječaka. Jednostavno mi je pisati i stvarati za mame, jer se mogu s njima poistovjetiti.

Kako kreiram recepte zapitam se da li bi taj recept mogla napraviti mama koja je na porodiljnom, mama koja juri s posla ili na posao, mama koja radi full time posao od kuće, mama koja ne želi nabavljati namirnice za ručak s „Tajlanda“, mama koja želi da joj djeca pojedu kuhani obrok. Samo recepti koji prođu ovo malo „ispitivanje“ zaslužuju svoje mjesto na blogu.

Kuham jednostavno s lako dostupnim namirnicama i mislim da to svima olakšava svakodnevnicu. Cilj mi je da recept koji objavim mama zbilja može kod kuče skuhati svojoj djeci, a ne samo diviti se mojoj kreaciji na tanjuru ili fotografiji. Dekoraciji ne pridajem previše pažnje. Jela slikam na danjem svijetlu, bez reflektora, na običnom bijelom tanjuru.

Možeš li opisati kako izgleda jedan tvoj običan radni dan a kako izgleda jedan vikend?

Mnogo puta mi se dogodilo da ljudi misle da sam doma, kuham i samo objavljujem fotografije. Na takve izjave najčešće klimnem glavom ili odgovorim osmjehom, jer nema smisla ulaziti u detalje.

Kada si mama i radiš od doma to nikada nije „u komadu“, uvijek te nešto prekine. Bilo da je to zadaća, kuhanje, spremanje za školu, bilo da glumiš suca između djece ili ih voziš u školu i na trening.

Od toga ne možemo pobjeći i zato sam odlučila pronaći ritam koji mi najbolje paše.

Radne zadatke dijelim da one koje mogu obaviti s djecom i na one koje ne mogu. Kada su djeca u vrtiću i školi ili kada spavaju, najčešće pišem članke i objave, smišljam nove proizvode, radim strategiju i planove, kontaktiram potencijalne suradnike, dogovaram ZOOM pozive, a kada sam s djecom: kuham, fotkam, pakiram Bilježnice za slanje i slične stvari koje mogu raditi uz buku, galamu i 192 puta „Mamaaaaaaaaaaaa“ u minuti.

Ono što mi jako pomaže je što plan za naredni dan napravim večer prije. To mi olakšava jutro i početak novog radnog dana.

Vikendom volimo otići u prirodu, na izlet ili družiti se s prijateljima. Vikend je vrijeme za obitelj.

Kako planiraš svoj tjedan?

Imam planer bez kojeg ne idem ni u WC. 😊 Kada imaš troje djece i posao koji razvijaš sam, doslovno od nule, planiranje je sve. Nisam spontana osoba, ali često nisam ni pod stresom jer imam plan.

Zapišem privatne i poslovne obveze kroz tjedan i vodim se njima. Ako nešto nije u planeru, sigurno ću na to zaboraviti. Isto vam je i s mojom shopping listom. Nema teorije da se sjetim kupiti tjesteninu u trgovini, ako ona nije na popisu.

Koje su dnevne rutine tvoje obitelj sa dječacima od 4,8 i 10 godina u Karlovcu?

Karlovac je predivan grad za obiteljski život. Ja sam iz Splita došla u Zagreb studirati i onda se udala i preselila u Karlovac. Divan grad za odgajati djecu. Sviđa mi se što ima sve i što je sve blizu.  Nema trošenja vremena ni živaca na gužvu i traženje parkinga. Nema pretjerane gužve u trgovinama, banci ili pošti.

Miran grad, prepun zelenila. Ljudi nemaju percepciju kakav je to grad zapravo, jer ga doživljavaju kao cestu koja vodi prema moru i na tom putu vide samo dimnjak toplane, stari autobusni i željeznički kolodvor, par semafora i mostova. No, ljepota Karlovca se krije kada se odmaknete od te ceste.

Obožavamo šetnje uz Koranu. Dečki vole vožnju biciklima gradom.   

mamin_Rucak_recept_piletina

Prema povratnoj informaciji tvojih pratitelja, koji su najčešći problemi i pitanja s kuhanjem?

Obožavam razgovarati sa svojim pratiteljima i osluškivati njihove izazove. Shvatila sam da mamama nije problem kuhati, veći je problem što skuhati. Dakle, nedostatak ideja i inspiracija.

Danas nam se na internetu nudi sve i svašta i teško je od svega ponuđenog izabrati nešto kvalitetno.

Svaki tjedan na društvenim mrežama dajem ideje što za ručak, a svaku subotu šaljem newsletter s prijedlogom jelovnika za naredni radni tjedan. To mame jako cijene. Mnogo njih mi se javlja da jedva čekaju subotu u 8:00 kada će im na mail stići novi jelovnik.

Drugi veliki izazov je organizacija vremena u kuhinji s ostalim obvezama. Kuhanje je tek mala crtica na našoj dnevnoj „to go“ listi i ako nismo organizirani, nastane kaos i frustracija.

Ono što je jako bitno je da vikendom složite tjedni jelovnik za naredni tjedan i obavite kupovinu potrebnih namirnica. Ako se u srijedu ujutro počnete razmišljati što ćete taj dan kuhati, a hladnjak i smočnica su vam prazni, dan odmah ide u drugom smjeru. Organizacija je pola kuhanja. 

Na svojoj stranici imaš kolumnu Mamin Vrt, koliko vremena ti treba za održavanje vrta i na koji način u njegovo održavanje uključuješ djecu?

Vrt oduzima dosta vremena, ali kada znate koji mu je krajnji cilj, a to je da znate što vam djeca jedu, vrijedno je svake sekunde i minute. Vrtlarstvom sam se počela baviti prije 3 godine. Malo po malo, s ne puno znanja. Cijeli život „iz daleka“ gledam svoje roditelje kako rade u vrtu i nekako sam se osjećala „dužnom“ svojoj djeci ponuditi domaće voće i povrće na kojem sam i sama odrasla.

Želim istaknuti da uvijek budemo svjesni moći koju imamo kao roditelji i činjenicu da smo mi najveći uzori svojoj djeci. Možda to sada ne vidimo, ali kad tad se sve kockice poslože.

Otkada radimo u vrtu, vrt je postao naše malo igralište. Djeca su krenula tako da su grabljicama i lopaticama kopala po zemlji, bagerima nosili zemlju, u kantice skupljali travu za kompost.

Na početku je njihova koncentracija trajala doslovno pet minuta.

Nikada ih nismo silili da moraju, nego da probaju, da budu s nama, da se zajedno družimo na svježem zraku.

Znali su trčati po tek posijanoj mrkvi ili cikli. Čupati tek posađenu papriku ili brati zelenu rajčicu.

Danas, je mnogo lakše, jer nismo odustali, a i oni su odrasli. Danas nam pomažu saditi, vaditi luk i krumpire, zalijevati, voziti tačke, razvrstavati kompost, a najdraže aktivnost im je košnja trave.

duje_i_luka_kopaju_krumpire

Nedavno si uspješno lansirala Bilježnicu za recepte, kako si došla na ideju i što ona sve sadrži? 

Jednim dijelom za to su zaslužni moji pratitelji, a jednim dijelom moja želja za idealnom Bilježnicom za recepte. Dugo me pratitelji pitaju „Kada će kuharica?“. Ja zbilja mislim da još nisam spremna za taj korak, iako na blogu imam 300 + recepta, pa sam im ponudila Bilježnicu za recepte da kreiraju kuharicu po svojoj mjeri.

Mnogo puta kupimo kuharicu pa skuhamo tri recepta iz nje, u Bilježnicu možete zapisati svoje omiljene recepte i kuhati po njima non-stop.

Osim stranica za upisivanje recepata, tu su i stranice za lijepljenje recepata. Rukom pisan recept od mame, bake, Ane s posla ili Marije s trećeg kata, gubi vrijednost prepisivanjem, stoga takve recepte u ovu bilježnicu možete samo zalijepiti.

Bilježnica sadrži i 26 jednostavnih recepata Maminog ručka s lako dostupnim namirnicama i 15 osnovnih tips and tricksova – kako napraviti kremasti rižoto, kako skuhati tjesteninu, napraviti kruh i varivo i slično.

Sadrži i 14 unaprijed složenih tjednih jelovnika koji su QR kodom povezani s blogom. Mnogo je teže smisliti što ćemo skuhati, nego skuhati i zato sam htjela da barem 14 tjedana u godini korisnici Bilježnice imaju ideju što kuhati.    

Ova Bilježnica je sadržajem i dizajnom rađena tako da sve korisnike motivira na kuhanje, ali ujedno i olakša planiranje obroka.

 

Među čitateljima tvog bloga i pratiteljima tvojih stranica na društvenim mrežama, koliko je tata?

Ima i tata i baka i znaju mi uputiti kritiku zašto se samo obraćam mamama kada i druga publika prati Mamin ručak. Hvala ima na tome i drago mi je da su tu. No, mame su za mene kraljice, mame su moja inspiracija i jednostavno se rijetko obraćam tatama.

Ideja mi je uvesti rubriku „Tatin ručak“ i motivirati tate da kuhaju svojoj djeci i ženama. No, u mojoj okolini jako malo tata kuha. Počevši od mog muža i zbilja trenutno nemam inspiraciju za Tatin ručak, ali vjerujem da će se to s vremenom promijeniti.

Kako ti vidiš u svojoj okolini koliko su tate aktivno uključeni u odgoj djece a koliko u kuhanje?

Mislim da to ovisi o temperamentu i karakteru, ali i o tome u kakvom su odnosu muž i žena. U mom slučaju i ja i muž smo aktivno uključeni u odgoj djece.

No, u svojoj okolini imam većinom primjere gdje je sve na ženi, tj mami. Bila sam i u toj situaciji. Muž je često putovao, a ja sam došla u grad u koji nikog ne znam i u dvije godine rodila dvoje djece.

Naravno da voliš svoju djecu najviše na svijetu, ali to je kada nemaš pola sata vremena u danu samo za sebe, to je teško i frustrirajuće.

Majčinstvo nam mnogo daje, ali mnogo i oduzima, prvenstveno nas same. Veliki je pritisak danas na mamama. Prikazuje se slika idealne i savršene mame. No, stvarnost je itekako drugačija.

Upravo Maminom ručkom želim prikazati tu stvarnu, realnu i nesavršenu sliku majčinstva.

Ne mora nam ručak uvijek biti dovoljno slan, niti meso sočno, ne mora nam kuhinja biti visokog sjaja, niti tanjuri po zadnjoj modi, bitno je da kuhamo svojoj djeci.

Mamin ručak je najbolji ručak koji možemo ponuditi svojoj djeci.

Koliko vremena tvoja djeca provedu pred ekranima i kako tvoj muž i ti dogovarate korištenje tehnologije sa djecom?

Ovo je zbilja izazov današnjice. Naša djeca su djeca digitalnog doma i ne možemo im oduzeti ekrane, ali se možemo potruditi da sate ne provode pred njima ili da ih kvalitetnije koriste.

To zahtjeva angažman roditelja. Često idemo linijom manjeg otpora i kupujemo mir mobitelom, televizijom ili PlayStation. Ja to zovem skupi mir, jer nakon višesatnog gledanja u ekran djeca su nerijetko ljuta i agresivna.

Ekrani su povezani i s pretilošču o kojoj se jako malo priča. Naša djeca se premalo kreću, premalo provode vremena u prirodi, s prijateljima u parku. Ekrani su zaludjeli cijeli svijet.

Moja dva starija sina imaju mobitel. Znaju zalutati Internetom, ali većinom mobitel im služi da pronađu nešto o životinji koja ih zanima, da precrtavaju fotografije na papir, vole gledati videe „How to…“ pa od origamia naprave brod ili ako zapnu oko zadaće pitaju Googlea.

Tjelesna aktivnost, sudjelovanje u kućanskim poslovima i boravak u prirodi za mene su super način kako da djeci smanjimo vrijeme provedeno pred ekranima.

Duje_i_karlo_pripremaju_rucak

Tko najviše čita u tvojoj obitelj? Kakve su čitalačke navike u Vašoj obitelji?

Kod nas je za čitanje zaslužan tata, a za kuhanje mama. Zbilja  djeca više vole kada im tata čita. Kada su djeca bila manja, uvijek sam im kupovala igračke, ali s vremenom sam shvatila da je slikovnica najbolji poklon koji možeš kupiti djetetu.

S čitanjem djeci smo počeli kada su imali cca 10 mjeseci i interes im traje i do dan danas. Najčešće čitamo pred spavanje i mislim da je ovo super taktika za uspavljivanje djeteta i prilika za zajedničko druženje.

U autu uvijek imamo par slikovnica i kada idemo na duži put, često ga kratimo upravo čitanjem.

Zašto je čitanje s djecom tebi važno?

Jednom mi je teta u vrtiću rekla: „Vidi se da čitate djetetu.“ Bila sam jako sretna. Čitanje je jako bitno zbog razvoja vokabulara i kontrole emocija. Kada se dijete zna izraziti, zna i reći što ga muči i ljutnju izražava riječima, a ne bacanjem po podu ili bacanjem igračaka.

Mislim da od knjiga i slikovnica dijete može zbilja dosta naučiti, maštati i sanjati.  Edukativne slikovnice su također super ako kod kuće imate malog izbirljivca koji ne želi jesti mrkvu, brokulu, blitvu.

Što te potaklo na suradnju sa Storyboxom?

Naišla sam na StoryBox na Instagramu i odmah me zainteresiralo što i tko stoji iza tog profila. Bacila sam oko na web, pročitala priču o Armini i Katarini i nekako osjetila da možemo nešto zajedno napraviti.

Od kada sam i sama poduzetnica, počela sam jako cijeniti žene koje se svojim radom bore za boljitak društva i koji žele pozitivno promijeniti svakodnevnicu svakoga od nas.

I Mamin ručak i StoryBox žele preko roditelja utjecati na djecu, stvoriti im kvalitetne i zdrave navike koje će ih pratiti cijeli život. Prehrana i čitanje su definitivno nešto što je vrijedno i za što se isplati potruditi.

ŽELITE BESPLATNE AKTIVNOSTI ZA DJECU?

Prijavite se u klub malih čitača i svaki ćete tjedan dobiti besplatne aktivnosti i posebne kodove za popust ravno u Vaš inbox! 🙂


Zabavljaj_se_čitaj_i_uči

8 razloga zašto čitati djeci predškolske dobi

Pomozite djetetu da proširi svoj vokabular. Povežite se sa svojim djetetom. Stvarajte uspomene. Sve to i još mnogo toga kroz zajedničko čitanje!

Zašto čitati bebama i djeci?

Čak iako sami možda niste pročitali knjigu još od studentskih dana, kao roditelj važno je iskoristiti sve dobrobiti koje čitanje donosi djeci. Za čitanje djeci potrebno je svakodnevno odvojiti malo vremena, a dugoročno je jedna od najvećih insvesticija koje ćete napraviti u životu za svoje dijete. Kako biste dobili što veći povrat na uloženo, najbolje je započeti ODMAH! 

S obzirom da prođe dosta vremena od rođenja do onda kada dijete samo može čitati, najvažniji alat za širenje vokabulara i razvoja mozga kod beba jesu njihove uši. Zato započnite s čitanjem što prije! Vrlo brzo ćete početi primjećivati vrijednosti koje čitanje donosi. 

Svojoj djeci sam počela čitati od rođenja. Još kao bebe znali su me razveseliti osmijehom slušajući moj glas dok čitam. Zatim su uslijedile prve riječi, a onda i pokušaji da sami listaju stranice. Ubrzo se njihov fond riječi širio i ljudi se me znali pitati ‘kako on tako dobro govori? koliko ima (godina)?’. Bez obzira što mala beba ne može odmah razumjeti značenje svih riječi, može uživati u melodiji, ritmu i rimama koje mu se čitaju, u pažnji koja mu se poklanja, roditeljskoj nježnosti i zagrljaju i vremenu koje se s njim provodi. Nastavite čitati i saznajte na koje još načine čitanje djeci može biti korisno!

1. Čitanje je zabavno

Iako se u našem društvu čitanje često doživljava kao nešto što moramo napraviti uglavnom zbog škole, čitanje je uistinu zabavno. Kroz knjige otvaramo vrata u jedan sasvim novi svijet.  Momenti koje provedemo uz knjigu mogu biti zaista čarobni. Ovisno o tome koju knjigu odaberete i načinu na koji čitate, kod djece možete izazvati radost i smijeh. Mojoj djeci je uvijek smiješno kada pokušavam zvučati kao ljutiti slon iz knjige ‘Ljeto’ – autora Cao Wenxuan ili poput likova iz knjige Mala čudovišta – David Williamsa.

2. Pomaže nam povezati se sa djecom

Roditeljstvo je izazovno, nema govora! Ali ti momenti kada svatko od nas odabere svoju knjigu, udobno se smjestimo i istražujemo zajedno donesu jednu sasvim novu dimenziju u naš dan, ma koliko on kaotičan bio. Nema boljeg načina za umiriti se prije spavanje nego uz dobru knjigu. Moji dječaci su uglavnom zaigrani kada dođe vrijeme za spavanje i teško im se umiriti, ali kada im predložim da odaberu knjige s uzbuđenjem potrče do police. Svaki sljedeći dan primjetim da mnogo bolje surađuju i s nama roditeljima, ali i jedan s drugim. 

3. Razvoj vokabulara i predčitalačkih sposobnosti

Mnoga su istraživanja dokazala da svakodnevnim čitanjem naglas djeci predškolske dobi, roditelji (i članovi obitelji) izravno utječu na razvoj, ne samo vokabulara, nego i predčitalačkih sposobnosti. A one će im biti neophodne za lakše usvajanje vještina čitanja i učenja kada krenu u školu. Djeca kojoj se svakodnevno čita imaju 5 puta više riječi u svom vokabularu nego djeca kojoj se čita 1 ili 2 puta tjedno. 

4. Prilika za razgovor o osjetljivim temama

Čitanjem knjiga koje direktno ili indirektno govore o osjetljivim temama poput različitosti, stvaramo priliku da započnemo razgovor o takvim temama s djecom još od rane dobi. Kada sam donijela hrpu novih knjiga za rotaciju na našim policama, moj mlađi sin (3) je s te hrpe odabrao knjigu Ja sam Lovro – autora Barbara Tschirren, Pascale Hächler, Martine Mambourg i zajedno smo otkrili kako svijet doživljava jedan autistični dječak. Često čitamo knjige koje uključuju različite osjetljive teme, i razgovaramo o njima. Razgovori o ovakvim temama pomažu djeci razumjeti bolje svoju okolinu, te ih uče empatiji i prihvaćanju različitosti od malena.

5. Predah od užurbanog dana

Biti roditelj je izazovan posao! Uvijek nekamo jurimo i žurimo, i imamo milijun stvari za napraviti! Iako mi se nekada čini da sam iscrpljena i da nemam snage za apsolutno ništa, čitanje s djecom mi pruža promjenu tempa i odmor od užurbanog dana. Ako imamo baš težak dan biramo knjige poput naših favorita ‘Tia i cvjetići’, koju je napisala jedna od naših omiljenih autorica Wendy Meddour ili ‘Smaragdna šuma želja’ fenomenalne Petre Šuštar. 

6. Prilika za učenje i bolje razumijevanje

Što više čitate s djecom naglas, primjetiti ćete kako sve više vaša djeca usvajaju nova znanja i kako sve logičnije promišljaju o svijetu oko sebe. Na nama roditeljima je da čitamo, a s vremenom će dobrobiti uloženog truda i vremena biti jasno vidljivi našem roditeljskom oku.

7. Razvoj socijalnih vještina

Uz sveprisutnost tehnologije, sve češće su prisutni poremećaji razumijevanja kod djece predškolske dobi. Čitanje naglas im može pomoći. Kako djeca kroz svakodnevno čitanje naglas razvijaju vokabular i razumijevanje, tako će im biti lakše izraziti svoje emocije, svoja mišljenja i stavove. Takva djeca su otvorenija, lakše sklapaju prijateljstva i imaju veće mogućnosti razviti kvalitetne socijalne vještine. 

8. Kognitivni razvoj

Dječji mozak prolazi kroz najbrži razvoj u prvim godinama života, posebno od rođenja do treće godine. Ništa ne može zamijeniti knjigu i čitanje kao jednu od osnova za kognitivni razvoj. Čitanje je izuzetno kompleksna aktivnost koja na više načina u isto vrijeme stimulira rad mozga i pomaže razvoj pamćenja, kritičkog razmišljanja i koncentracije. Mlađa djeca se teško fokusiraju, i možda će im isprva biti teško koncentrirano slušati priču. Ali što više budete čitali, to ćete više primjećivati kako se koncentracija poboljšava. 

Svatko od nas, kao roditelj, ima ključnu ulogu u motivaciji svoje djece za čitanje, kako djece predškolske tako i školske dobi. Djeca rade što vide da mi radimo, a ne samo ono što im kažemo da trebaju raditi. Koliko nas vremena vide pred mobitelom? Koliko vremena nas vide da čitamo svoju knjigu?

Naša djeca će lakše svladati i zavoljeti čitanje ukoliko i mi uživamo u zajedničkom čitanju. Ako čitanje predstavimo djeci ne kao obavezu, već kao oblik razbibrige, zabave i opuštanja. Sve dobrobiti koje će proizići iz ovako provedenog vremena zajedno će biti sve vidljivije i dijete će ih nositi sa sobom kroz cijeli život.

ŽELITE BESPLATNE AKTIVNOSTI ZA DJECU?

Prijavite se u klub malih čitača i svaki ćete tjedan dobiti besplatne aktivnosti i posebne kodove za popust ravno u Vaš inbox! 🙂


Zabavljaj_se_čitaj_i_uči
0
    0
    Vaša košarica
    Vaša košarica je praznaVrati se u shop